3. korizmena nedjelja

Details

Category: GODINA A 2010/11

Created: Saturday, 26 March 2011 23:00

Hits: 2369

Homiletsko razmišljanje nad biblijskim tekstovima

Prvo čitanje (Izl 3,7)

Nakon robovanja u Egiptu, izraelski narod hita k slobodi. Bog je naredio Mojsiju: „Izvedi narod moj, Izraelce, iz Egipta." (Iz 3,10) Put u Obećanu zemlju je napet između dva iskustva vode:  Izraelci su morali prijeći preko Crvenoga mora i na kraju rijeku Jordan.  Narod i svaki čovjek  je doživio prijeteću snagu vode- a istodobno je doživio i iskustvo  da ga Bog čuva u tim opasnostima.

I u „međuvremenu", kroz 40 godina hoda kroz pustinju, voda igra važnu ulogu u životu izraelskog naroda. „U one dane narod je žeđao za vodom." ( Izl 17,3). Mrmljali su protiv Mojsija i protiv Boga.  I kako je Bog čuvao svoj narod od vode na početku putovanja i na kraju, sada mu daruje vodu, koja je potrebna za preživljavanje: voda u pustinji.

 Drugo čitanje (Rim 5, 1-2.5-8)

Bog je neprestano, kroz povijest izraelskog naroda, potvrđivao da stoji na strani svoga naroda. On nastupa i pribavlja potrebno za život: vodu i hranu i dar slobode.  U pismu zajednici u Rimu, Pavao to naglašava: Bog se brine  - on ljubi svoj narod.  On je pokazao svoju ljubav „prema nama" - može se reći dokazao - „time da je Krist za nas umro."

Možda bi ovo čitanje moglo doći na kraju svih čitanja: to je kao potvrda obećanja kojega je Isus dao ženi na zdencu i može stajati kao završetak Božje riječi.  Po Isusu Kristu  imamo mir s Bogom  - i vodu „ života u punini."

Read more ...

2. korizmena nedjelja

Details

Category: GODINA A 2010/11

Created: Saturday, 19 March 2011 23:00

Hits: 2400

Homiletsko razmišljanje nad biblijskim tekstovima

Prvo čitanje:  (Post12, 1-4)

Religija i nasilje su, za mnoge, dvije strane jedne medalje, gdje monoteizam slovi kao posebno nasilan, jer on  - drukčije nego prividno miroljubivi politeizam -  počiva na razlici između prave i neprave religije.  Ova razlika  može - tako pretpostavka -dovesti do strahovite netolerancije i velikog nasilja.  Tako je važno to razlikovanje  da je (navodno) bilo neopravdanog nasilja, a ima ga i danas. Netočno je, kako nekritičko, tako i automatsko  stvaranje paralela između monoteizma i nasilja. U Bibliji se, naprotiv, nalazi vrlo mnogo važnih izvornih iskustava, iskustava Boga, koji se predstavlja onim tko vodi u slobodu (H.C. Schmidt). To pokazuje Biblija na primjeru Abrahama i Mojsija. Nije nasilje protiv drukčije vjerujućih bilo razlogom vjere u jednoga Boga, nego suprotstavljanje represiji (K.-J. Kuschel). Mnogo više, baš vjera u jednoga Boga, Jahvu, vodila je prevladavanju nasilja. Njemački biskupi su to lijepo pokazali u svojoj riječi „Pravedan mir",  2000. godine, kako se razvija spirala nasilja i protunasilja.  Prvi korak u tom pravcu  je bio da se izraelskom narodu trebala otkriti sveopća prisutnost nasilja u svijetu.  Zato su knjige Izraela toliko pune krvi, kao ni jedna druga svjetska literatura. U Bibliji se, također, jasno govori o nasilju i ne tabuizira ga se. Nije se gledalo na stranu, nego baš u središte. Ovo otvoreno gledanje  na eksplozivno nasilje je prvi vid objave Boga, objave, koja će konačno dovesti do nadvladavanja nasilja.  Izrael uči, kao prvi korak,  prepoznati nasilje i nazvati ga pravim imenom. I uči shvaćati gdje leži uzrok sveopćem nasilju u svijetu.  U prvih 11 poglavlja knjige Postanka sve se okreće oko ove velike teme. I već se ovdje pokazuje ono što će se kasnije dogoditi Abrahamu: u sveopćoj krizi, Bog počima s malima. Usred nasilja Bog otvara nove putove (izabirući pojedince - kao Nou - ili grupe) cijelom čovječanstvu. O Noi se kaže da je bio „pravedan i neporočan" i je išao svoj put s Bogom. (Post 6,9) I isto će se dogoditi s Abrahamom. I on treba, pred Bogom, ići svoj put i biti pravedan ((Post 17,1) S Abrahamom, na Božju inicijativu, počima nešto novo.  Nasuprot moći grijeha  (usp pripovijest o grijehu Post 3-11) nastupa Božji blagoslov. Po tome je blagoslov obećan Abrahamu  Božji protuprojekt protiv sveopće vladajućeg nemira.  A to znači: Tko doživljava spasenje i mir, kome je dobro obećano (bene dicere), koga se dobrohotno susreće, taj će polako sam postati blagoslov i spasenje.

Read more ...

1. korizmena nedjelja

Details

Category: GODINA A 2010/11

Created: Saturday, 12 March 2011 23:00

Hits: 3410

Homiletsko razmišljanje nad biblijskim tekstovima

 Prvo čitanje (Post 2,7-9; 31-7)

Povijest spasenja je jedna od glavnih tema  navještaja u okviru 40 dana. Kršćanke i kršćani trebaju, u okviru liturgije ovog posebnog vremena Crkvene godine, povijest Božju s ljudima, u najmanju ruku, u velikim koracima upoznati i slijediti. Da bi ovaj hod kroz bitne postaje  povijesti spasenja Boga s ljudima bilo moguće slijediti, važno je da se predoče i čitanja iz Starog zavjeta koja se čitaju kroz 5 nedjelja korizme, i prihvate kao slijed koji pokazuje i rasvjetljava središnju točku Božje povijesti spasenja s ljudima.  U njihovom rasporedu možemo čitanja iz staroga zavjeta  smatrati preludijem za čitanja  iz Starog zavjeta u uskrsnoj noći. Ona nas, dakle, vode direktno u slavlje uskrsne noći.

Tematski se, u ovom slijedu starozavjetnih čitanja, radi o antropološkim temeljnim temama, jer se ipak radi o Božjoj povijesti s ljudima općenito.

Prva nedjelja korizme, na početku ovog redoslijeda, stavlja dvostruki naglasak.  On se ponovo vraća u petoj korizmenoj nedjelji i tako čine okvir starozavjetnih čitanja u korizmi - čovjek se predstavlja u svom pozitivnom i negativnom dvostrukom licu;  kao od Boga stvoren i grijehom upropašten. I zato se starozavjetno čitanje prve nedjelje korizme sastoji od dva odlomka: stvaranje čovjeka ( Post 2, 7-9)  i pad u grijeh (Post 3, 1-7).

Iz starijeg od dva biblijska izvještaja o stvaranju (Post 2) izabran je kratak odsjek za današnje čitanje (Post 2,7-9). Uvod u pripovijedanje o stvaranju (2,4b-6) se izostavlja. Čitanje počima vrhuncem stvaranja - čovjekom  (Adam). Adam je, u ovom kontekstu, kolektivan pojam, ne individualno ime. Time je ocrtano cjelokupno čovječanstvo, a ne pojedine osobe.  Čovječanstvo, u cjelini, je Božji stvor.  Bog se, u ovom tekstu, pojavljuje kao umjetnik, koji  svoje stvaralačko djelo  čini poput lončara. Prema tome, čovječanstvo je Božje umjetničko, stvaralačko djelo.

Stvaranje svijeta se događa u dva čina: oblikovanje iz praha zemaljskoga i udisanje životnog daha. Čovjek zahvaljuje Bogu za svoj izgled i svoje postojanje. Elementi iz kojih je čovjek stvoren pripadaju zemlji. Čovjek je „zemaljski" - zemljanin, za razliku od Boga koji je božanski, od kojega potječe život.   Po udisanju životnog daha čovjek postaje  živo biće.

Uz stvaranje ide i postavljanje čovjeka u njegov životni prostor (Post 2,8)  koji je ocrtan kao čudesni vrt, gdje se moglo živjeti veličanstveno.  Vrt „eden" ima isto značenje kao „blaženstvo". Ovi pozitivni životni uvjeti idu zajedno sa stvarateljskim Božjim djelom, koji nije svoje stvorenje stavio u  životno neprijateljsku i smrtonosnu  pustinju.

Read more ...