Svetkovina Bezgrešnog začeća BDM

Poveznice za liturgiju i naviještanje


U današnjoj svetkovini Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije susreće nas  jedna tajna vjere, koja nije izričito spomenuta u Pismu. Zbog toga  ovaj Marijin blagdan donosi, mnogim katolicima, poteškoće u razumijevanju.  Stoga je ovo prigoda da napravimo mali, potreban, uvod u ovo otajstvo vjere.


Ovdje nam mogu biti korisna sljedeća dva aspekta: prvo, trebamo ukratko opisati fenomen nasljeđa istočnoga grijeha (usp. Redemptoris Mater do 25.. 3. 1987, br. 10). Ono što  Katolička Crkva želi reći pojmom "istočni grijeh" je najbolje objasniti na temelju tipologije ljudskog ponašanja. Ovdje je Adam uzet kao polazna točka, u njemu se istočni grijeh pokazuje paradigmatski, to jest  u njegovom temeljnom primjeru, u njegovom  ponašanju prema Bogu.  On pokazuje želju i pokušaj uzdignuti se  u nedostupna područja božanskoga čime, u konačnici, želi biti kao Bog.  Adam  je samo tip koji se - očito -  ne smije promatrati samo sa strane muškog roda. Takvo Adamovo ponašanje  može biti vidljivo u povijesti odnosa Boga s ljudima.  Ljudi uvijek postupaju (uključujući Post II) tako da ponašanje počiva "na tipološkoj identifikaciji svakog čovjeka i čovjeka u cjelini," (Joseph Ratzinger, Kćeri sionska, - Einsiedeln l978, str. 65) . Iz ove perspektive gledano "izvorni  (istočni) grijeh" se ne sastoji u nekom nedostatku u ili na prirodi  čovjeka, nego se, prvenstveno, radi o odnosu Boga i ljudi, o odnosu kojega je Bog darovao čovjeku, a čovjek ga, uvijek iznova, u svojoj slobodi, ruši. Značajno je opaziti da se odnos između Boga i čovjeka, Stvoritelja i stvorenja,  stalno nalazi u tom rascjepu - i svi se mi tu nalazimo, kako cjelokupno čovječanstvo,  tako i pojedinac. O tome govori posljednji koncil: "I zato se cijeli život čovjeka, kako pojedinca, tako i  cjelokupnog čovječanstva, odvija u dramatičnoj  borbi između zla i dobra, između svjetla i tame.  Čovjek izgleda nemoćan, nesposoban sam pobijediti nasrtaje zla...grijesi umanjuju samog čovjeka, jer mu priječe da postigne potpuno spasenje."(Pastoralna konstitucija Gaudium et spes, nr 13).

Read more ...

2. Nedjelja Došašća

Homiletsko razmišljanje nad biblijskim tekstovima

Prvo čitanje (Iz 11,1-10)

Prorok Izaija, u sedmom poglavlju (Iz 7,14), najavljuje rođenje Emanuela. Ovaj navještaj ima svoj početak ispred današnjeg teksta.  Loše iskustvo s političkom silom u Izraelu, prije progonstva, dovelo je do iščekivanja vladara, čija će vlast biti potpuno od Boga. On će svoju moć staviti u službu oslobađanja siromašnih i malenih.  Izaija ima viziju da će idealan kralj doći iz Davidove loze. To se uspoređuje sa stablom, od kojeg je ostao još samo panj. Kao što iz ovoga panja može izaći mladica, tako će se obnoviti kraljevska porodica. Kralj se, doslovno naziva izdanak Jišajev.  Ovo je jasno: idealan kralj nije izdanak Davidov ili Salomonov. Izaija naglašava da će novi red nastati ondje gdje još nije bilo nikakve propasti, sigurno i u Izaijino vrijeme.

Mjesto gdje se to događa nosi oznake  raja zemaljskog. Divlje zvijeri i otrovne zmije ne predstavljaju više nikakvu opasnost. Dakle: neprijateljstva i poniženja nestaju preko »preobrazbe« korijenskih neprijatelja. U ovim redcima odražava se želja za životom bez opasnosti.

U tekstu nabrojene darove Duha, u kršćanskoj tradiciji, se gleda kao sedam darova Duha svetoga. U molitvi nad krizmanicima ovi se darovi mole za njih.

 Drugo čitanje (Rim 15, 4-9)

Pavao opominje da se ne živi samodopadno. Nego, kršćani trebaju gledati na Krista: on nije živio za sebe, uzeo je na sebe pogrde i ruganja, kao što je Pismo već najavilo. Poput Krista, i oni koji ga nasljeduju, trebaju živjeti za druge ljude.

Život u predanju za druge ima posljedice i za zajednice „obrezanih" i „pogana". Zajednički život Židova i krštenih pogana mora biti požet jedinstvenošću. Cilj je slava Božja, radosno naviještanje njegove vjernosti i njegovog milosrđa.

Read more ...

1. Nedjelja došašća

Homiletsko razmišljanje nad biblijskim tekstovima

 Prvo čitanje (Iz 2.1-5)

Prorok je imao vizije. Vizije, danas društveno važne slike, koje bi trebale pomoći nekoj ustanovi, nekom poduzetniku, nekoj partiji pa i zajednici spremiti se za budućnost. Izaija viziju širi od Izraela na sve narode, a ona pred oči stavlja Boga Izraelova kao mjerilo i cilj.  U njemu se otvara jedna nova budućnost, po njemu se otvaraju novi putovi, s njim mir dobiva ostvarljivu mogućnost. Njegove zapovijedi, Tora, su podloga za budućnost u Božjem svijetlu.

 

I od nas se, danas, traži da napravimo slike vodilje  i da razvijemo vizije kako se trebaju razviti  Crkva, škola i odgoj, socijalna država. Da li je to naš odnos s Bogom koji nas vodi, kada gledamo unaprijed?  Imamo li vizije koje počivaju i izviru iz jake vjere?  U ovom tekstu nas se potiče da, pri planiranju budućnosti našega života, uzmemo riječ Božju kao mjerilo. Možda jedna zadaća koja nam (kao zajednici, svakom pojedinom od nas i u obitelji) je dana danas, na prvu nedjelju došašća, kao zlatna nit kroz Crkvenu godinu koja danas započinje. Mi možemo i želimo prelaziti ovaj put u svjetlu Gospodnjem.

 Drugo čitanje (Rim 13, 11-14a)

Pri koncu poslanice Rimljanima Pavao razvija viziju o zajedničkom životu ljudi kao novog Božjeg stvorenja.  Ovo je već utemeljeno u Isusu Kristu i djeluje u našoj današnjici da bi se sutra moglo pojaviti u svjetlu Gospodnjem.  Po krštenju u kojem smo se obukli u Krista, imamo novo odijelo po kojemu smo već uzeti u slavu Gospodnju. Kao nosioci svjetla, smo mi ujedno i glasnici dana povratka Kristova.  Način kako živimo očituje da je Bog i da se približava njegovo spasenje - to zahtijeva samosvijest, budnost prema našem vlastitom djelovanju i mišljenju i svjesni napredak onoga  što je po krštenju u nas bitno usađeno. Ako smo „obukli odjeću spasenja" jesmo li postali prepoznatljivi kroz spasonosno djelovanje među ljudima, životinjama i cjelokupnom stvorenju? Kakvu viziju imamo o zajedničkom životu ljudi - i kako se to odražava u našem odnosu prema Bogu?

Možda pitanje koje šalje naša zajednica u novoj Crkvenoj godini: razviti viziju kako naša zajednica kao Crkva može, pred mjestom, učiniti da raste svjetlo Božje.

Read more ...

GODINA B 2017/18
Article Count:
8
GODINA A 2016/17
Article Count:
57
GODINA C 2015/16
Article Count:
64
GODINA B 2014/15
Article Count:
59
GODINA A 2013/14
Article Count:
56
GODINA C 2012/13
Article Count:
66
GODINA B 2011/12
Article Count:
62
GODINA A 2010/11
Article Count:
65
GODINA A 2001/02
Article Count:
2