15. VIII Uznesenje BDM na nebo - Velika Gospa -Dol

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive
 
Pozdrav: Gospodin, koji je Mariju okrunio za kraljicu neba i zemlje, neka bude sa svima vama
Uvod:
Danas slavimo veliku svečanost koja nas može razveseliti: tjelesni ulazak BDM u nebesku slavu. Ovo nam ukazuje na neizmjerno djelovanje ljubavi Božje u svijetu. Marija je pra slika - prauzor Crkve,  istovremeno ona predstavlja i dovršenje svega naroda Božjeg u nebu.  Crkva nam pokazuje, na primjeru Marije, za koji cilj je čovjek stvoren: puninu života kod Boga. I zato na današnji dan smijemo  našoj nebesku majci iznijeti naše boli, naše patnje  recimo joj sve što nam je na duši. (.....)
sada ću izmoliti jednu molitvu koja se moli u jednom poznatom evropskom  Marijinom svetištu:
«Sve ti želim reći
sve brige, koje me tište,
sve sumnje i sva pitanja.
Želim majko, tebi donijeti.
Putove, koje čak i ne poznam
Draga imena koja zazivam
Grijehe koje sam si natovario
I štetu koju drugom nanesoh.
I ljutnju i sve što imam
Tako ti želim dati
I tebi sve to predati
Sva moja promišljanja
I sva moja djelovanja
I moje zaborave
I moja sjećanja
I moje čežnje
I moja odricanja
I moju šutnju
I sva rasuđivanja
I sve male sitnice
Koje mi toliko jada zadaju
Sva napuštanja i svaki dan
Majko dajem tebi,
Ti koja si dobrog savjeta
Sve u tvoje ruke stavljam
I sve sretno na kraj dovedi.
Molitva svetoj Majci od Einsiedeln

Na početku ove svete mise  stavimo se u Božju prisutnost. Tokom ove svete Mise pokušajmo sada u kratkoj tišini  sebe zamisliti u nebeskom slavlju., gledajmo Mariju okrunjenu za kraljicu neba i Zemlje (....) . A kad dođemo kući i kad budemo gledali one izvještaje o brojnim hodočasnicima  onda se sjetimo  da smo i mi na putu prema toj vječnoj slavi.
A sada molimo Boga i jedan drugoga za oproštenje - da ovo sveto misno slavlje u istinu bude susret sa Uskrslim kristom i njegovom proslavljenom majkom.

Ispovijedam se

Gospodine smiluj se
Gospodine Isuse Kriste, ti sjediš s Očeve desne strane,  Gospodine smiluj se
Ti si uzeo svoju majku Mariju u slavu nebeskoga Oca,  Kriste smiluj se
Ti i nama daruješ nadu u vječni život u nebeskim kraljevstvu tvoga Oca, Gospodine smiluj se

Molitva vjernika
Gospodine, naš Bože, puni povjerenja se ufamo u tebe, jer znamo da ti, na poseban način, slušaš Marijin zagovor na našem životnom putu. Zato te danas molimo:

Za sve siromašne ponižene, ugnjetavane, koji započinju dan, a ne znaju hoće li ga preživjeti zbog svoje bijede. Ne daj da ikada budu sami, molimo te
Za kršćanske Crkve koje se često susreću u nepovjerenju i strahu. Obdari ih neograničenim povjerenjem i otvorenošću, molimo te.
Za  ovu zajednicu koja je sada okupljena na ovom slavlju, obdari nas kršćanskim životnim stilom koji će prožimati cijelo naše djelovanje, molimo te
Za mlade koji još nisu razvili dublji odnos prema Blaženoj Djevici Mariji: daj im poticaj kroz pravu pobožnost prema Mariji, molimo te
Za roditelje, bračne drugove, da po uzoru na Nebesku majku usmjeravaju svoju djecu prema Bogu, molimo te!
Za stare i bolesne, osamljene, da gledajući danas s vjerom u Mariju uznesenu na nebo dobiju snagu za nošenje svoga križa molimo te
Za potrebnu kišu  molimo te
U tišini iznesimo Gospodinu naše molitve i prošnje  (....)
Sjećamo se i naših pokojnika, uvedi ih Gospodine Isuse  u rajsku slavu u društvu sa tvojom svetom majkom Marijom, molimo te

Tebi, dobri Bože, pripada naša hvala i slava ako slavimo Mariju, jer naš cilj je vječnost kod tebe u slavi, gdje ti živiš sa svojim Sinom i Duhom Svetim, u vijeke vjekova.

Meditacija nakon pričesti

Velike mi stvari učini

Marija moli. Njena molitva je pjesma.
Ne čujemo ni jednu molbu
Samo zahvaljivanje i pohvale.
Ovdje moli čovjek
Koji je smio doživjeti
Kako je Bog velik.
Zato prva riječ glasi
«Veličaj, dušo moja, Gospodina»
a to doslovno znači
učini ga velikim!
Ne možeš o njemu
Dovoljno veliko misliti
On je uvijek - još veći.

«I radujem se u Bogu»
i ovu radost moram iskazati
jer ja sam samo neznatno malo stvorenje,
a Bog me pozna i gleda me.

I kad promatramo naš život
koliko nam «velikih stvari on učini
u bezbrojnim sitnicama
i «njegovo milosrđe» nikad ne prestaje.
I ako nam grijesi budu crveni poput skerleti
Bog je milosrdan
i ima srca za sve nas.

Marija pozna blizinu Božju
u svom osobnom životu.
No ona doživljava Boga
i kao Boga povijesti.
Ljudi se busaju
bogatstvom, slavom i čašću.
A ipak na kraju ostaju praznih ruku.
Od njihove veličine - ne ostaje ništa
Za Mariju je samo Bog velik.
On je na strani malenih,
Njegova braća su siromašni,
Gladni progonjeni.
Njima pripada njegovo kraljevstvo.
I Marija zaključuje svoju molitvu
Mjestom iz Izaije proroka (41, 8-10)
«Bog prihvaća svoga slugu»
ne ostavlja na cjedilu njegovu zajednicu
jer Bog je Bog vjernosti,
« Ja sam te izabrao -
ne boj se, ja sam s tobom.
Učinit ću te velikim i pomoći ću ti.
I učvršćujem te u mojim pobjedničkim  pravima.»
Smisao našeg života
I smisao zajednice treba biti
Davati zahvalno svjedočanstvo o ovom Bogu
Koji nas vodi i okuplja.
Theo Schmiedkonz  Marija - lik vjere


Propovijed


«Znamenje veliko pokaza se na nebu:
žena zaodjenuta suncem,
mjesec joj pod nogama,
a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda.»

1. Blagdan

Današnjim slavljem spominjemo se one važne činjenice u životu Djevice Marije i cijelog čovječanstva kad je Blažena Djevica Marija, dušom i tijelom, nakon tijeka zemaljskog života, bila uzeta k Bogu. Marija djevica je ovu povlasticu zaslužila iz više razloga:
    1. - jer je do kraja vjerovala Bogu da će se ispuniti sve što joj je bilo rečeno;
    2. -  jer je bila majka Spasitelja i nije se dolikovalo da ono tijelo, koje je dalo ljudsku narav       Sinu    Božjemu vidi trulež groba
    3. -  jer je ostala vjerna, uz svoga sina i stajala je s njime na Kalvariji - nakon zemaljskog života s njime je u slavi.

Ovaj blagdan ima višestruko značenje za sveopće čovječanstvo. Njime se ostvaruje ona pra želja čovjeka koju mu je usadio sam Stvoritelj kad ga je stvorio rekavši: «Načinimo čovjeka na sliku i priliku svoju.» I od tada postoji iskonska težnja da bude sličan Bogu. To će lijepo reći Aleksander Holzbach u pjesmi :Usred kolovoza
Usred kolovoza otvaraju nebesa prozore.
Sa sve četiri strane zemlje odjekuje slavlje.
Uskrsno raspoloženje zahvaća ljude.
Ona, koju je On uzevši u obzir otkupiteljsku smrt Kristovu
izabrao za majku i očuvao ljage istočnog grijeha.
Ona, koja je anđelu rekla DA za njezin poziv.
Nju on nije ostavio u smrti. Dušom i tijelom uze je on
u svoju vječnu slavu.
To slave ljudi usred kolovoza.
Oni zahvaljuju za Mariju, izabranu.
Gledaju kroz prozor svagdašnjice
i vide obećanje njihova života,
da će biti svi uzeti k Bogu, Ocu.

No kad je čovjek htio postati kao Bog, tada je sve krenulo naopako, jer je, od Boga darovanu težnju da mu bude sličan, izopačio i preokrenuo je u pokušaj postati bogom. To je za čovjeka bilo pogubno, prestao je biti čovjek kakvoga je Bog stvorio. Ovaj nam blagdan pokazuje put kojim čovjek može ostvariti sebe, ispuniti sliku na koju je stvoren. A taj je put i Marijin put:
-         čvrsto vjerovati u Božja obećanja,
-          pristajati uz Božji plan za svaki osobni životni put i vjerno živjeti taj plan.

2.  Današnje vrijeme

Svjedoci smo velikog napora današnjeg čovjeka da postane bogom. Opažamo to na različitim poljima. Danas bih se osvrnuo na dvije stvari kojima je čovjek izvrnuo Stvoriteljev plan o čovjeku.

A. Kult tijela
Bog je ljudsko tijelo stvorio u uskoj povezanosti s duhom: «Jahve, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskoga i u nosnice mu udahne dah života. Tako čovjek postade živa duša.» (Post 2, 7)
«I blagoslovi ih Bog i reče im: Plodite se i množite, i napunite zemlju, i sebi je podložite.» Čovjek je danas iznevjerio ovu osnovnu zamisao Stvoritelja. Postavio je tijelo kao idol, odvojio je uživanje od onoga za što je ono dano - za razmnožavanje i upravljanje svijetom. Danas smo došli u situaciju da se ljudsko tijelo postavlja na pijedestal, trči se za užicima pod svaku cijenu. Udovoljavanjem svim porivima tijela i traženjem samih užitaka došli smo u situaciju da smo izgubili svaki smisao za harmoniju duše i tijela. I zato nije nikakvo čudo da se, unutar kulta tijela, trči za seksualnim užicima, ali i za drugim tjelesnim užicima poput alkohola i droge. Takvom razvoj stvari sve više pridonosi i moda te potreba udovoljavanja svjetskim trendovima.

B. Izmijenjena uloga žene i muškarca

U sveopćoj težnji čovjeka da postane bogom pobrkao je uloge spolova. Po Božjoj zamisli žena je određena da bude darovateljica i nositeljica života. To je bio stoljetni san i uzor ženama. Danas žena ima sasvim druge ciljeve i želje, ona želi biti uspješna poslovna žena. Time je postavljen temelj jednom novom pogledu na ženu. Ona u svemu treba biti izjednačena muškarcu, prisutna na svim društvenim razinama. Uzalud se David Brown, u romanu «Da Vincijev kod» trudi krivnju baciti na Crkvu, da je ona zatrla «svetu ženstvenost» po kojoj su žene trebale imati primarnu ulogu u društvu pa i Crkvi.
Moderni pokreti u svijetu, osobito feminizam, želi osloboditi ženu svega što joj je Stvoritelj namijenio - da bude majka i nositeljica života. Ona sve više i više postaje ropkinjom. Sve se više nastoji uništiti brak kao temeljna zajednica ljudskog društva. Zato nije nikakvo čudo da britanska spisateljica Katarina Runske piše u knjizi: «Prazna srca i prazni domovi», o neizbježnim posljedicama protu muške i protu bračne retorike. Feminizam je, kaže ona: «...darvinovska slijepa ulica. U biološkom smislu ne postoji ništa što tako brzo određuje nesposobnost prilagodbe kao natalitet manji od razine održanja: neposredna posljedica feminizma jest, čini se, pad nataliteta bez mogućnosti obrata. Nacije slijede feminističku politiku na vlastitu pogibelj.»

3. Vizija vjere
Današnji blagdan nam zorno pokazuje da je Božji plan sa čovjekom ono što čovjeku najbolje odgovaara i jedino mu donosi istinsku sreću. Čovjek nikada ne može postati kao Bog, ali je pozvan poraditi na svojoj sličnosti s njime. To ćemo postići sljedeći Marijin primjer, vjerujući da je Bog vjeran i da će ispuniti ono što je obećao. Da po njezinu primjeru prihvatimo svoj životni poziv i ustrajemo u njemu i onda kada se čini da su svi mostovi srušeni.
I konačno da stojimo uz Isusa Krista i uz njegov nauk pa koliko god to danas nije moderno. To je naime jedini put da ostvarimo sebe, budemo posve sretni i radosni, i da poput Marije, živimo u nebu dušom i tijelom. I zato ću završiti današnju propovijed molitvom Zdravo Kraljice koju je u novom ruhu prepjevao Franz Feldmann:

Zdravo! Ti majko Marijo!
Ti majko brige za nas!
K tebi vapimo
zaljubljena u život Evina djeca.
K tebi uzdišemo u našem plaču,
u istom onom svijetu u kojem plešemo puni radosti i pohlepe,
na tlu dobrog stvorenja, kojeg nam je dao
tvoj i naš Stvoritelj.
Ti naša zagovornice!
Svrni svoj pogled na naše životne korake!
Nakon života sretnih i razrušenih ljubavi
pokaži nam našeg i tvog Isusa
plod tvoga svetog Tijela,
proslavljenog i uzvišenog Gospodina
Ti, slatka, Djevo Marijo.
Don Ivica Matulić