Uzdignuta čela, ponosan što sam uspio vratiti Župi otetu imovinu, što se mojom dobrotom i privolom sagradilo igralište, a zbog toga su me pojedini mještani nagradili divljaštvom kakvog nisam doživio u 44 godine svećeništva, o tome će biti govora na drugom mjestu, najavljujem da sam na vlastitu molbu riješen službe župnika u Dolu, a imenovan sam upraviteljem druge župe. Što se tiče stranice ništa se neće promijeniti, dokle budem mogao raditi, osim tehničkih pojedinosti. Zahvaljujem brojnim čitateljima koji su mi davali podršku svojim javljanjima.
Daje su u najam!
Podrum i dvorište "škole" se daje u najam. Zainteresirani molim javiti se na kontakt adresu - ili oni koji župnika poznaju, njemu osobno.
2. Hrapoćuša kup
Turnir je održan od 24.08. do 3.09 2010. Godine u Dolu. Nastupilo je 12 bračkih momčadi koje su bile podijeljene u 3 skupine sa po 4 ekipe. Momčadi su odigrale po tri utakmice u skupini da bi kasnije prošle 3 prve, 3 druge i 2 najbolje treće momčadi u četvrtfinale.
U finalu su se sastale dvije najbolje momčadi: domaćin „Viver" Dol i „Fortuna" Povlja. Utakmica je završena neodlučnim rezultatom 2:2 tako da je pobjednik odlučen na penale. Više sreće i spretnosti je pokazala ekipa „Vivera" i zasluženo slavila na 2. Hrapoćuša kupu.
Za ekipu „Viver" nastupili su: Danijel Radolfi (najbolji igrač turnira), Ivo Matulić, Ive Matulić, Mladen Šantić, Ivica Pleština, Niki Matulić, Joško Matulić, Ivan Matulić, Toni ostoja, Đani Dejo.
Treće mjesto je osvojila momčad „Sedmo Nebo" koja je svladala na penale momčad „Necaši."
Pobjednici su u konobi „Toni" slavili do dugo u noć. I.M. (Zoje)
Fotografije: Galerija slika - Dol 2010
Napomena: Ovo igralište je izgrađeno na crkvenom zemljištu „Dolac" i Župa je ustupila na korištenje zadržavši vlasništvo čestica.
Prodaja zemljišta
Župnik don Ivica prodaje svoje zemljište u blizini (istočno od) Postira 150 metara od mora veličina parcele je oko
12 000 kvadratnih metara. Tik uz cestu, za sada nije građevinsko zemljište ali ima sagrađen objekat 30 kvadratnih metara (dozvola!)
Cijena na upit: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Prodaje se zgrada škole
Ova zgrada se prodaje. Kupci se mogu javiti na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Opis zgrade: kamena dvokatnica u tlocrtu 88 kvadratnih metara, podrum (uređen - kamene ploče) kat: postavljena betonska ploča, drugi kat: (treba postaviti betonsku ploču, krovište kameno (treba sačuvati) - treba urediti- U blizini uređeno igralište kao i boćalište.
Ostale podatke i cijenu na upit.
VRAĆENA OTETA IMOVINA
Nakon desetgodišnjih napora, da ne reknem borbe, konačno je nacionalizacijomoteta imovina vraćena župi. Kad sam na internetu primijetio da je provedena uknjižba uključio sam da zvone sva zvona.
Bilo je mnogo skeptika (biskup i brojni svećenici) koji nisu vjerovali u tu mogućnost, a ima mještana kojima baš i nije pravo da se ta imovina vratila Župi, posebno zgrada škole koja više nije u funkciji, a na koju su mnogi bacili oko.
Napadi na župnika
Najnovija vijest: kako javlja mjesna obavještajna agencija Sakupljaju se potpisi o protjerivanju župnika iz mjesta. Prema dotičnoj agenciji do oko 22 sata od 80 upitanih 60 ih je dalo potpis za protjerivanje.
Nove vijesti će biti promptno objavljene!
Tjerali lisicu, istjerali vuka...
Ili, kako zmija polako pokazuje noge...
Jutros sam krenuo u potragu zašto, nakon punih 5 mjeseci, nije uknjižena Crkva na imovinu koja je pravomoćnom odlukom vraćena župi.
Moje je zaprepaštenje bilo veliko...uknjižba se ne može provesti dok postoji plomba. A plomba je traženje Općine da se uknjiži na imovinu (školu, dolce i Mihov Rot). Zakulisne igre su prepoznatljive. Treba maknuti don Ivicu iz mjesta, onda će biti spriječena planirana i dogovorena prodaja zgrade.. Ostalo ide po već poznatom planu.
Nakon ovog saznanja otišao sam u općinu Postira.. Oni se kunu da nisu s tim upoznati, već da je odvjetnik, automatizmom vjerojatno, i predmetnu nekretninu upisao u zahtjev da se društvena imovina uknjiži kao imovina općine Postira. Interesantno da o tome predstavnici mjesta u Općinskoj skupštini nisu ništa znali, ili su znali, ali su radili u nečiju korist, jer o tome nisu nikoga obavijestili pa ni u selu. Sada se svi čude toj plombi.
Čuvši tu informaciju, predsjednik mjesnog odbora, g. Vinko Baloević je odmah išao na Općinu i njemu su isto rekli i obojici obećali odmah narediti odvjetniku da skine plombu s tog spisa. Jamačno je, siva eminencija koja iz pozadine vuče karte, izabrala krive igrače. Tko zna što im je obećano za nagradu ako otjeraju don Ivicu..
Ja se ne osjećam nimalo krivim, pogriješio sam jedino u tome što sam im previše vjerovao, iako su me mnogi upozoravali da će mi se vratiti zlom. Nije mi žao što sam bio dobar prema njima i njihovo me sakupljanje potpisa puno ne dira. Nadam se da će se planirana prodaja ipak, uskoro, ostvariti. A potpisnici su pokazali pravo lice.
Potpise su sakupljali mladi. Da se dobije na vjerodostojnosti i ogorčenosti. Poneki su nastupali vrlo arogantno govoreći svašta protiv mene osobno. No, trebam napomenuti, istine radi, da sam ja te mlade godinama vodio na izlete, plaćao ručkove, vodio na pizzu, nastupali su na Velesajmu, na radiju i TV-u. O raznim obrocima kod mene neću ni govoriti, kao ni o tome da sam im, godinama, ustupao svoju „kućicu" za doček Nove godine. Oni meni nisu bili kadri ni drva složiti, iako sam ih molio...Treba napomenuti da mene nije bilo nikad ne bi imali igrališta koje danas imaju. To, čini se zaboravljaju vrlo brzo i roditelji i djeca!
Interesantna su imena potpisnika s kojima, za sada, ne izlazim u javnost, ali je zabrinjavajuće da mnogi članovi etno udruge nisu ni prstom pomaknuli da se očuvaju brojni običaji Velikog tjedna. Propadaju, jedan za drugim, uz sudjelovanje članova etno udruge.
Očito je stvar interesantna s više gledišta.
A kakvi su to mladi (krizmanici i krizmanice) koji sakupljaju potpise protiv mene.
Brački dekanat je pred Cvjetnicu organizirao križni put mladih, rekao sam im to na vjeronauku i dao im rok da se jave (radi prijevoza) do nedjelje na večer Pitale su cure: "Da li se plaća?" Pa u nekakvoj bojazni da bi tih pedesetak kuna bila zapreka, rekao sam. NE. U nedjelju sam im produžio rok za prijavu do ponedjeljka na večer. Samo se Toni prijavio. Utorak na večer telefonski poziv Tona se javlja i kaže da bi išla ona i Rita. Marija (Mare) šalje sms poruku da će ići i ona. U petak na večer pita Žan može li se pridružiti. Odgovaram: Da. Naručujem taksi. U dogovoreno vrijeme nema nikoga! Škripljani su po dogovoru došli!
U nedjelju sam javno prigovorio da to nije ponašanje i da treba nadoknaditi štetu. Objesili su nos do poda jer sam ih javno kritizirao. Uvjeren sam, da je to bio dio sračunate provokacije. Na sastanku 26.III. roditelji kažu platit će vam štetu. Do danas nije plaćena! Nije mi do 350 kuna nego do principa. Evo to je jedna od karakternih vrlina onih koji traže potpise po kućama "da se promini pop."
Anonimno pismo stiglo preko kontakt adrese:
Vrlo dragi župniče,
Na slanje ovog pisma najviše nas je potaklo stanje starijih ljudi u mjestu koji su ionako krhkog zdravlja.
Sakupljanjem potpisa, a pogotovo to što su ih mladi sakupljali trebalo bi vas zabrinuti! Ne biste smjeli govoriti da vas ne dira ako ste ikad osjećali nešto prema njima! Nisu oni vas razočarali već ste vi njih, i ne samo njih nego cijelu župu! To što ste ih vodili na ručkove i što ste im posudili kućicu za doček Nove godine mladi su Ionako zaslužili. Da ne nabrajamo koliko puta su vam bez ikakve prisile donijeli i cijepali drva te okopavali vrtove te vrtove oko vaše kućice! Ako sad tako pričate o tim istim mladima koje ste "VI" odveli na radio, tv, velesajam... onda se vidi da vi u tome niste uživali već ste ih vodili zbog vlastite egzistencije. Nemojte si umišljati kad kažete da igrališta ne bi bilo da nije bilo vas. Imena potpisnika lako možete pronaći ako pogledate u matičnoj knjizi doljana jer je većina doljana zapravo i složna po pitanju vašeg odlaska. Isključujući vrijeme komunizma u povijesti Dola nije se dogodilo da nije bilo nedjeljne mise, a za to ste također vi zaslužni. Ne bismo mogli pohvaliti vaše agencije koje su neprecizne pri davanju podataka. Na popisu nije bilo 60 potpisa već 72 od 80 upitanih. Kad kažete da su mladi sakupljali potpise može vam biti sve jasno. Oni mladi koji su do prije 4 mjeseca uvijek bili uz vas i koji su vam vjerovali te su mislili sve najbolje o vama sada su se duboko razočarali te prikupljaju potpise za vaš odlazak. Potpise su dali i stariji ljudi koji su uvijek bili u Crkvi te koji su najveći kršćani u mjestu. Mi znamo zašto su potpisali a vi se zapitajte zbog čega. Taj postotak (90%) uključuje samo punoljetne. Ako govorimo o mladima (mlađim od 18 godina) postotak je veći, čak 100% mladih želi da napustite župu. Prije dvije godine na križnom putu mladih u Pražnicama imali ste vrlo lijepu sliku iza sebe s kojom ste se "ponosili". Ne razumijemo zašto ste sve to razorili. vaša djela su ogorčila našu mladost i starost. Vi ste zaslužni za to što su mladi sakupljali potpise i što je 90% ljudi potpisalo.
Usudili bismo se postaviti vam nekoliko pitanja:
- Zašto nastavljate s provokacijama kad je stanje bilo donekle primireno?
Kad ste na Uskrs rekli da odlazite, zašto niste to i napravili?
Zašto Crkvu shvaćate kao nekakav sabor te s oltara govorite same LAŽI?!
Dali vama predstavlja zadovoljstvo što ste upropastili zadnja tri najveća blagdana (Božić, Kandalora i Uskrs te između ostalog i svaku nedjelju)?
Zašto konačno ne kažete: "ZBOGOM!"
Očekujemo vaš odgovor na ovo pismo, a posebno na ova pitanja, na našu e-mail adresu:
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
"MJESNA AGENCIJA"
S obzirom da je naslovnik pisma dobro poznat - župnik Dola, Don Ivica Matulić, bilo je za očekivati da će se pisci - ili pisac - pisma kao pošteni i kulturni ljudi, željni istine, mira i ljubavi potpisati. No to nisu učinili pa su pokazali svoju nekulturu i svoj primitivizam a i svoj strah sa svojim imenima (ili imenom )izaći pred javnost. Kao ispravan čovjek ne držim ništa do anonimnih pisama i na njih ne odgovaram. Ako pisac želi od mene ubuduće bilo kakve odgovore, onda neka se potpiše.
Molim Boga za vaše zdravlje pameti i tijela i želim svako dobro pa tko god se krio iza ovog anonimnog pisma.
2.pismo
Dragi župniče,
Pismo koje ste dobili prije dva dana od mjesne obavještajne agencije nije bilo anonimno.I sami ste rekli da znate tko se krije iza imena "mjesna agencija" pa nema razloga da se mi potpisujemo te da vi ne odgovorite na primljeno pismo. Željno iščekujemo odgovore na postavljena pitanja i ne samo mi već cijela župa. Molimo vas da nam odgovorite.
"MJESNA AGENCIJA"
Za moju spomenutu agenciju znam. Za vašu agenciju ne znam. I za mene je anonimna.
3. pismo
Hoćete li doista odgovoriti na sva naša pitanja ako saznate tko se krije iza imena "mjesna obavještajna agencija"? Obećavate li da ćete odgovoriti?
Hoću, odgovorit ću. No, prije nego li prijeđemo na samu stvar, želim jasno naglasiti:
1, Ovo dopisivanje gledam i činim u cilju istinskog smirivanja, spuštanja lopte na zemlju i kršćanskog rješavanja problema po principu Evanđelja.
2. Jeste li spremni čuti i moju stranu, uz iznošenje svakog imena ili barem nadimka da se sve jasno stavi na stol, prije nego što odgovorim na vaša pitanja?
3. Prije nego bilo što odlučite, dobro promislite. Mnogima neće biti drago čuti i priznati. Želite li stvarno vidjeti istinu, onakvu kakva doista jest?. A bez toga nema niti istinskog kajanja, ni oproštenja, a ni promjene načina razmišljanja, pa prema tome i odnosa.
Na razgovoru župljana s Biskupom je zaključeno da se „spusti lopta na zemlju", na proširenom sastanku Mjesnog odbora i Udruge i mene zaključeno je da se vrati na prijašnje stanje. I da sve oprostimo, sve zaboravimo. Je li vam to poznato?
To su moji uvjeti, dobro o njima razmislite i ako ih prihvaćate (ali za sve!) onda nastavljamo ako ne, nema smisla nastavljati s polemikom, jer ne vodi ničemu.
Piscima anonimnog pisma i sakupljačima potpisa protiv župnika Biblija ovo poručuje a oni su to do sada uvijek pjevali na "Božićnoj jutarnji"
Pa im prepuručam da dobro razmisle o tekstu psalma.
Psalam 2
1Zašto se bune narodi,
zašto puci ludosti snuju?
2Ustaju kraljevi zemaljski,
knezovi se rote protiv Jahve
i Pomazanika njegova:
3"Skršimo okove njihove
i jaram njihov zbacimo!"
4Smije se onaj što na nebu stoluje,
Gospod im se podruguje.
5Tad im veli u svom gnjevu,
žestinom ih on zbunjuje:
6"Ta ja kralja svog postavih
nad Sionom, svojom svetom gorom."
7Obznanjujem odluku Jahvinu:
Gospodin mi reče:
"Ti si sin moj, danas te rodih.
8Zatraži samo, i dat ću ti puke u baštinu,
i u posjed krajeve zemaljske.
9Vladat ćeš njima palicom gvozdenom
i razbit ih kao sud lončarski."
10Opametite se sada, vi kraljevi,
Urazumite se, suci zemaljski.
11Služite Jahvi sa strahom,
s trepetom se pokorite njemu,
12da se ne razgnjevi
te ne propadnete na putu,
kad uskoro plane srdžba njegova.
Blago svima koji se njemu utječu!
Komentar vezan uz anonimne napade na župnika don Ivicu
Poštovani don Ivica,
Želim najprije svakako pohvaliti Vašu web stranicu koja je puna zanimljivosti i korisnih stvari. Raduju me lijepe slike, osobito iz Vaše župe Dol koju sam posjetila prije par godina, baš u vrijeme Uskrsnih blagdana i bilo mi je prelijepo. Oduševilo me pjevanje Vaših župljana. Imamo i mi ovdje prilično dobar zbor, ali je u tim danima, manje lijepo pjevanje nego kod Vas, a i skoro da nema nikakvih običaja.
Kako sam bila oduševljena, pričala sam to mnogim znancima i prijateljima i neki su bili i vidjeli. No, ove godine su mi se javili prijatelji, sad prije neki dan, koji su bili te dane u Vašoj župi i rekli da nije baš onako kako sam im pričala - požalili su se da na Veliki četvrtak nije bilo ništa od onoga o čemu sam govorila, dapače da nije bilo ni pranja nogu što se kod nas redovito radi. A pričala sam im o pjevanju starih tekstova, o pjevanju Augustinove propovijedi. Oduševljeni su procesijom po brdima, samo kažu da poslije nije bilo pjevanja kao što sam im ja pričala.
Iznenađena sam i žao mi je. Je li moguće da samo tako nestaju vrijedni običaji, baština i kultura tkana stoljećima?
Etnolog sam po struci, pa mi je to dvostruko žao.
Vama i Vašim župljanima svako dobro iz metropole. (Pisac pisma meni poznat!)
Na žalost ne samo da nije bilo kakao pišete ništa za V. četvrtak nego mnoge druge lijepe stvare su otišle u povijest! Hvala na lijepim riječima o stranici. No moj webmaster je ipak zaslužniji od mene za to! I Vama svako dobro!
Draga Doljani,smatram da nije uredu da anonimno napadate don Ivicu. Mislim da ste izabrali krivi način ako ste, kao što kažete željeli promjeniti neke stvari na bolje. Na početku bih s vama podijelio jednu misao koju sam davno čuo. „Kakav je narod,takvi su i svećenici" Don Ivicu osobno poznajem,iz njegovih riječi da se zaključiti da jako voli svoju župljane,pogotovo mlade s kojima rado popriča o problemima koji muče mladog čovjeka. To što je ponekad tražio da mu pomognu donjeti drva ili okopati vrt smatram da je nešto potpuno normalno. U evanđelju stoji pisano kako će nas kršćane razlikovati od ostatka svijeta „PO LJUBAVI KOJU ĆEMO IMATI JEDNI ZA DRUGE"
Don Ivica na svoje mlade u župi gleda kao na svoju djecu,koju uz brojne razgovore i ostalo ponekad počasti sa pićem,pizzom,ručkom... Pitam vas roditelje,koji od vas ponekad ne zamoli za pomoć mlađe članove obiteljske zajednice koji su u naponu snage? Smatram da je u pravu da ponekad zamoli mlade da mu pomognu i da mu na taj način vrate pažnju koju on njima daje. Ako ih ponekad i ukori to je sve za njihovo dobro,prijekor je nužan dio odgoja kada je zaogrnut s ljubavlju.
Dragima mladima bih na kraju poručio da ne dopuste da ih pojedini stariji iskorištavaju za neke privatne ineterese. Stariji ljudi znaju biti lukavi i nahuškati mlade da „ginu".Sjećam se sebe kada sam bio u dobi krizme. Bio sam pun entuzijama i prkosa. Mislio sam da sve mogu sam,da je jedino pravo kako ja razmišljam itd. Kasnije se pokazalo da su stariji kada su mi prigovarali to činili za moje dobro. Zato bih vam poručio da slušate i razmislite ako vam don Ivica nešto i prigovori... Pada mi na pamet slika pastira i ovaca koja se javlja u Bibliji. Pastir usmjerava ovce ,vodi ih na slasne pašnjake,brine se da budu napojene itd.,ali po potrebi i udari ovcu ako vidi da su vukovi blizu a ona i dalje srlja u propast... Mnogi bi dok ne shvate situaciju rekli nešto tipa „vidi ovog pastira kako se loše odnosi prema ovci" Pastir to sve čini za njeno dobro...
Sve vas srdačno podravljam, a pogotovo mlade
( Hrvoje)
Hvala Hrvoje, na lijepom komentaru.
Inače anonimna pisma od "Mjesne agencije " ne prestaju. No neću ih objavljivati iz ovih razloga
1. Nisu se držali obećanja da će se potpisati.. pa prema tome ne ću ni odgovarati.
2. Toliko su pisma primitivna i nepristojna da bi nanijeli popriličnu ljagu na veliki dio mještana koji takvo ponašanje osuđuje.
3. Prijete se nekakvim potpisima, koje ja uopće nisam ni vidio, niti su mi ti potpisi uručeni.
4. Pokojna majka mi je uvijek govorila "Sinko, samo se iza dobrog konja diže prašina," a znala je i reći: "u govno na putu, nitko ne dira!
5. Postoji poslovica "Psi laju a karavane prolaze!"
Mjesto Dol
Dekanat: Brač
Biskupija: Hvarska
Dol je selo sa 108 stanovnika pri sjevernoj obali otoka Brača.
Selo je smješteno u vrhu plodne doline koja se proteže od mora u Postirima i račva se ispred Dola na dva velika kraka: prema jugoistoku Prividoli i jugozapadu Zadubja, Kotolci. Na mjestu račvanja, tridesetak metara ispod zemlje nalaze se podzemna slatkovodna jezera.
Stanovništvo živi od poljoprivrede: masline, vinogradi, mandarine. Nekolicina radi u raznim bračkim firmama, a nekoliko obitelji se bavi stočarstvom.
Djeca pohađaju osnovnu školu i dječji vrtić u Postirima, čijoj općini Dol pripada, a prevoze ih autobusi Autotransa-Brač.
Vjerski život je na zavidnoj visini: redoviti posjet nedjeljnoj misi se penje na 85% a prigodama i do 150% jer dođu mnogi iseljeni Doljani. Vrlo svečano se poštuje Kandalora (prikazanje u Hramu - Svijećnica (2.2.) - to je dan mjesne fijere. Srce Isusovo se štuje vrlo svečano sa procesijom već preko sto godina.
Naročito svečano se slavi Veliki tjedan koji počinje subotom uoči Cvjetnice, kad velika većina župljana pristupa sakramentu pomirenja u zajedničkom pokorničkom slavlju. Posebnost ove župe je jutarnja procesija na Veliki petak kad se ide u procesiji po okolnim brdima do starohrvatske Crkvice svetog Mihovila iz XI st. pjevajući stari napjev Gospina plača.
U Dolu se još gaji (jedino mjesto na Braču) pučko pjevanje, bez dirigenta, bez davanja tona, onako "od uha".
U selu postoji novoosnovana vinarija "Centra za vinokulturu" sa vinotekom "Crkvena konoba" te još jedan ugostiteljski objekat, Konoba "Toni", konoba "Stori Gušti" - ekološki svježe pripremana hrana.
Liturgijski uobičajnik župe Dol na Braču
Ovaj "uobičajnik" zapisao je pokojni župnik, inače rodom iz Dola, don Mirko Matulić 1950. godine!
Evo originalnog izvatka:
„1. Advenat. Božićna novena: U jutro se iza pjevane Mise moli 10 očenaša , ZM i Slava Ocu sa himnom: Kog zemlja more nebesa... U večer se moli 30 ZM sa himnom Kog zemlja more... Iza toga je blagoslov sa presvetim, a za blagoslova se pjeva, Veliča duša moja Gospodina.
Kroz Advenat se pjevaju pjesme: Visom leteč ptice male, Padaj s neba roso sveta...
Božić. Na većer Badnjaka u 10 sati se započne matutin, a iz Matutina, Tebe Boga hvalimo a onda sveta Misa preko koje svećenik čestita puku na kraju propovijedi sa uobičajnom čestitkom: Na spasenje vam preslavno porodjenje Isusovo:
Uveden je na Božić i blagoslov djece nakon večernje pred malim Ditićem. Tom prigodom se najprije izvede mali Božićni program, a onda jedan mali u ime Isusa pozdravi djecu a svećenik blagoslovi kako je označeno u Rimskom obredniku. Iza blagoslova daje djeci ljubiti Djetića. Kroz cijelo Božićno vrijeme, od Badnjaka do Sv. Obitelji upriliče se jaslice. Pokazalo se je da je najprikladnije na mjestu ispovjedaonice pokraj Gospina oltara. Blagoslov djece se može odgoditi za nedjelju u osmini Božića." „
Obnovljeni i preuređeni:
Došašće: U crkvi ljubičasti oltarnici. Nema cvijeća na oltarima! Postaviti adventski vijenac sa 4 svijeće. Napjevi preko mise su kao i u korizmi. Pjevati vjerovanje i molitvu vjernika „Bože daj mir jedinstvo"
Pred Božić dogovoriti sa mladima uređenje jaslica. Par puta sa pjevačima probati pjevanje.
Devetnica Božića, do sada je bila „Zornica" nakon pričesti smo molili određene molitve i kratka meditacija, a nakon mise bi djeca došla kod župnika na doručak. Na žalost, odlaskom većine djece u Split u školu, a jer su me starije žene zamolile da ne činim Zornice jer je njima naporno se dizati rano..ove godine sam odustao..i taj lijepi običaj otišao u povijest Dola.
Badnjak: Post i nemrs! Žene spremaju „pršurate" Momci pripremaju balvane i dovlače pred crkvu za zapaliti „Badnjok" vatra gori dugo kroz božićno vrijeme. Za vrijeme komunizma je taj običaj bio zabranjen a „remeta" (sakristan) je bio novčano kažnjen kako se do vidi iz župne kronike. Nekad je narod ostavljao panjeve pred vratima dvorišta i sakristan ih je skupljao i odnosio do „čimatorija" - dvorište pred crkvom - i na večer bi zapalio vatru. Na Božić u jutro bi išao od kuće do kuće i čestitao Božić a ljudi su ga darivali domaćim kruhom, pa je siromašna obitelj imala kruha do mile volje... Te godine su ga dočekali „mjesni aktivisti" i oduzeli mu sve što je imao u torbi, tako da je siromašna obitelj te godine ostala bez kruha na Božić...
U jutro bude sv misa i ispovijed. Dođu mnogi iz Postira, tako isto bude ispovijed i popodne. A mladi postave i jasalice u jednoj špilji.
U Škripu bude „Polnoćka u 18. 30" prije toga jedan sat ispovijedanja. Nekada su pjevali prije mise Božićni „Invitatorij sa himnom" ali smrću Petra Salamunovića, više nema tko predvoditi pjevanje pa tako više nema tko pjevati. Zato pod misom pjevamo Božićne pjesme i svi su zadovoljni. Dođu i mnogi iz okolnih mjesta. Završi se pjevanjem U se vrime godišća i ljubljenjem „Ditića." I u Škripu gori „badnjok" na pijaci pred crkvom.
U Dolu: sam držao „Polnoćku" u 23 sata, ove godine - jer je većina stanovnika staračka predložili su mi da premjestim sat početka u 21.30 .
Oko 17 sati zvoni Zdrava Marija pa u 18 sati sva zvona zvone „na Badnjok" a nakon toga prvi, drugi i treći za Jutarnju. Nekada je preko jutarnje (svake noćnice ) je zvonilo za Misu. Nekada je Jutarnja trajala 2 sata.
Najprije bude „Jutarnja" skraćeni oblik starog božićnog „Matutina." Svećenik je u pluvijalu. Ispjevamo invitatorij pa himan onda po jedan psalam i jedno čitanje iz svake „noćnice" koji se pjevaju. Kad se ispjeva treći psalam postavi se „leturin" (stalak za čitanje ) nasred prezbiterija. Na velikom oltaru pred tabernakulom „Ditić" pokriven. Svećenik stoji okrenut prema velikom oltaru. Njemu sa svake strane stoji po jedan ministrant sa torcem i kadioničar! Jedan pjevač zapjeva „Dostoj se gospodine blagosloviti.!" Svećenik otpjeva blagoslov i kratko čitanje a prije okadi knjigu, a onda isti pjevač otpjeva i homiliju. Samo treću homiliju pjeva svećenik. Pred početak svakog čitanja dođu dva nova ministranta sa torcima a ona prednja dva idu sa strane velikog oltara.
Kad završi treće čitanje svećenik uzme velum ode do sredine velikog oltara okadi „Ditića" uzme ga i okrenut prema puku pjeva: „Tebe Boga hvalimo" izađe misnistrant sa zastavicom „Isukrst nam se porodi" i krene procesija niz crkvu na čelu ide zastavica, pa tri ministranta sa torcima jedan iza drugog pa kadioničar, pa svećenik sa „Ditićem" i iza njega tri ministranta sa torcima. Došav do velikih vrata okrenu se i istim redom idu prema oltaru. Svećenik odloži „Ditića" pa intonira Slava Bogu na visini. Pjevaju se Božićne pjesme. Redovito uzimam I. „Rimski kanon" a na kraju mise se postavi na jedan mali stolić „Ditić" i svi dolaze pozdraviti „Ditića" netko poljubi, netko dotakne „Ditića" i prekriži se.
Nakon polnoćke nastane međusobno čestitanje.
Na Božić bude u Škripu misa u 9.30 a u Dolu u 11 sati. Na žalost u Dolu večernja otpala, jer smo se „ispivali" a ipak Dol je malo selo i to pretežno staračko.
Vodokršće - Bogojavljenje
Originalni zapis:
Vodokršće-Bogojavljenje. Na vigiliju bogojavljenja u večer se obavi blagoslov vode prema bogoslužbeniku Vlašica sa pjevanjem na način prefacije-starinska melodija. Prije blagoslova se pjevaju litanije Sviju Svetih i tri psalma kako je naznačeno u Vlašičevom bogoslužbeniku. Iza prvog dijela blagoslova, kade se oltari, dok se pjeva Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov... Nakon blagoslova, koji se obavlja pred oltarom Srca Isusova, ide se na veliki oltar i intonira, Tebe Boga hvalimo, a onda sa blagoslovljenom vodom škropi puko crkvi. Dok se pjeva himan, zvonar dijeli vodu po crkvi, a sakupljeni novac ide njemu u korist. Kada se svrši molitva iza himna, zapjeva se nekoliko verzusa pjesme, Tri kralja jahahu... Iza funkcije, ako je lijepo vrijeme, obavlja se blagoslov kuća po Potoku... Sutradan na Bogojavljenje se nastavlja ostali dio sela. Preko pjevane Mise, iza Evanđelja, pjevaju se pomični blagdani, a započne iz šcaveta sa tekstom: Puk sveti Bogu služeći....
Obnovljeni običaj
Zbog malog broja pjevača i ljudi, te zauzetosti (radni dan) je 5.I. Vodokršće
Prenio sam blagoslov vode na Novu Godinu poslije podne, kad je i sveta misa toga dana. Blagoslov sam malo skratio.
Posuda sa vodom za blagolsov se postavi ispred ambona. Treba pripraviti i posudicu sa solju. Gvanćeru sa 2 vrča i čašicama za vodu!
Ulazna: Narodi nam se Kralj nebeski.
Pozdrav, čestitka uvod u blagoslov.
Pjevači pjevaju Litanije svih svetih od Velike subote
Nakon litanija iz Vlašićeva Bogoslužbenika pjevam jednostavnim tonom predslovlja prvi dio zaklinjanja protiv sotone, a drugi dio pjevam svečanim starinskim tonom. Nakon zaklinjanjanja pjevam običnim tonom molitvu za blagoslov vode i za blagolsov soli.
Izmiješam sol i vodu, otpjevam završnu molitvu. Pred velikim oltarom intoniram „Tebe Boga hvalimo." U međuvremenu zvone sva zvona! Okadim sve oltare! Nakon kađenja ministranti dijele vjernicima po crkvi po „gutljaj" blagoslovljene vode a vjernici stavljaju na tacnu „gvanćeru" prilog koji ide za ministrante. Nakon Mise im podijelim.
Kad ministranti dovrše sa dijeljenjem vode intoniram Slava Bogu na visini,,, i Misa ide svojim uobičajenim tokom.
Blagoslov kuća se obavlja prema mogućnostima i procjeni lijepog vremena. Ove godine je blagolsovljeno 4.I. 36 kuća u Dolu, a vjernici su dali svoj dar 110 kuna po obitelji! U Škripu će biti blagoslov u subotu 9.I.
Na Bogojavljenje, ću pjevati navještaj blagdana prema starom „Šćavetu" - iako svi imaju kalendare taj običaj je narodu drag pa ga održavam.
Kandalora (Očišćenje BDM - Prikazanje u Hramu) mjesna fijera - fešta
Kandalora ili Svijećnica je dolska fjera. Stari su govorili: Kandalora, dolska malora. Župnik će upozoriti, da fjera ne bude, fjera od balih i trubuhih, nego da joj se dade duhovni karakter... Pobrinuti se treba za celebranta i asistenciju. Naručiti svijeća kandalora na vrijeme. Iza blagoslova svijeća, procesija oko crkve. Iza toga Misa. (Interesantno kakao je don Mirko već uočavao problem 1952. god)
Blagdan Prikazanja Gospodinova se u Dolu slavi i kao fijera (fešta). Svijećnica (kandalora - prema talijanskom candella - svijeća) Župa ima naslov: Očišćenja Blažene Djevice Marije. Tokom vremena a utjecajem brojnih okolnosti sve se više taj blagdan pretvarao u „fijeru trbuhih i balih" kako je to u svom liturgijskom običajniku zapisao negdašnji župnik Don Mirko Matulić. Tokom vremena kako to svjedoči „Župska kronika" pojavljuju se ideje da se blagdan prebaci na datum koji će biti pogodniji za sudjelovanje ljudi u liturgiji. Donosim neke izvatke:
1977: Pokušava se zadržati stari običaj gospoprimstva, ali zbog radnog dana i suvremenog stila života i to polako otpada. Još je uvijek to samo "fijera tijela".
1978: „Kandalora - „Fijera" sve po uobičajenom i uhodanom stilu, tradicionalistički. Vrijeme hladno, pomalo je kišilo.. vjernika priličan broj u crkvi, na sakramente malo. Propovijedao: don Joško Šantić, rektor CVBŠ (Centralne visoke bogoslovne škole ) - Split ...
1979: vrijeme je bilo lijepo ali svijeta na Misi malo. Na večer je na plesu bilo mnogo više. Možda i glavnu Misu okrenuti u popodnevne satove, što je nezgodno zbog svećenika. Propovijedao je don Slobodan Štambuk...
1980: svečanu misu i propovijed vodi brački dekan, selački župnik don Stanko Jerčić. Prisutnih 10 otočkih svećenika. Na Misi malo svijeta, a na večer u domu stiska...
1981: Prisutno 10 svećenika.. ručak poslužuju uz župnikovu majku tri djevojke iz Zagreba. Na večer ples nije mogao završiti bez tuče...
1985: .. Uz nabrajanje svećenika prisutnih na misi donosi se i ovaj podatak: Na misi bilo 48 muškaraca od kojih 28 stranih i oko 50 žena od kojih je dosta stranih.
Nadalje je zapisano: Osim Franke Hrepić Bernarda nitko nije župniku u ničem pomagao, pa je sam morao i mesti kuću, ribati podove i sve pospremati. Kuhali su župnikova majka, Katica Jelavić, i Fani Ristić.... Perica Hrepić Bernarda dala je jedan budin, vina su donijeli: Vicko Gospodnetić Zelanović, Marko Matulić Druže a 2 litre rakije Dinko Matulić, Prkačić a drugi nitko ništa!
Uvjeren sam da bi crkva bila puna kad bi bila Misa na večer...a na plesu, kažu da je bila dvorana dupkom puna.. Ja stvarno postavljam pitanje smije li crkveni blagdan služiti tolikoj prigodi za grijeh...
1987: Vrijeme ne loše... radni dan pa se vidi u crkvi manjak vjernika... Ručak kod župnika samo bez škripskog janjca kako je to nekad bilo... Na poslijepodnevnoj misi bilo do 20 vjernika... Ples do zore utjeralo se 18 miljuna... a koliko grijeha, konkurencija đavla paklenoga je uvijek prisutna ....
1988: Nakon opisa koliko je bilo svećenika i ručka u kući dodaje: Dakako, Đavao ima svoju Kandaloru u večer sa plesom do u zoru. Inscenirao je malo vike i svađe sa beštimama (psovkama) i dobio i on dobru porciju. Ipak nije bilo krvi ni šaketanja, jer su razumni spriječili grubost..
1989 - osjeća se manje svijeta zbog bolesti (gripe?!) koja je u toku. Na popodnevnoj misi dvadesetak osoba...Na večer ples „sa malim barabanom" neki su zbog toga i otišli...
1990: Poslije podne stigli su i drugi u Dol ali ne radi Mise nego radi bala, koji je ove godine prošao bez tučnjave.. i ove godine: do podne Isusu i Mariji a u večer đavlu...
1993: ...Usprkos rata ples nije izostao, kako se to negdje već prakticira
I da se nešto u ovom promijeni župnik je ove godine u dogovoru sa zauzetim vjernicima prenio slavljenje na prvu subotu veljače... što je izazvalo kod nekih revolt. Oni hoće slaviti 2.2. „jer i onako njihovi gosti neće doći na Misu"
Nakon objave da će proslava biti u subotu 6.II. nastala je pobuna u selu .. pa u dogovoru sa Biskupom će se slaviti 2.2. u 10.30 sati. A biskup će župi napisati pismo.
Korizma:
Kroz korizmu je u petak rana Misa, dok su u zadnje vrijeme neki počeli provoditi u večer, iza čega slijedi blagoslov sa Pomiluj me Bože. Blagoslov sa Pomiluj mene Bože je dva puta sedmično, srijeda i petak uvečer.
Križni put se obavlja samo kroz korizmene nedjelje prije blagoslova poslije podne. Iza zadnje molitve na velom oltaru ne moli se 5 Oče naša, nego uzme križ na kojemu su simboli muke i dade blagoslov sa riječima: Blagoslovio nas raspeti Spasitelj i njegova po križem žalosna Majka Marija, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga, nakon čega poljubi križ i dade nosiocu, a svećenik obuče pluvijal i započne blagoslov prek kojega se pjeva, Pomiluj mene Bože... Na nedjelju od Muke se pokriju križevi, a Evanđelje se pjeva u tonu Muke. Sve uloge pjeva svećenik.
Preuređeno:
Pokladna nedjelja, ponedjeljak i utorak je bio poslije podne blagoslov sa pjevanjem: Smiluj se meni Bože, korizmeni napjev.
Na poklada na večer je prije zvonilo mrtvačko zvono u 23 sata. Sada je dosta i u 21.
Čista srijeda na večer je misa sa obredom pepeljenja.
Svakog korizmenog petka zvoni mrtvačko zvono (prije je brcalo) u čast muke i smrti
Isusove.
Prije je bio Križni put petkom i nedjeljom. Redovito su ga molila i predmolila djeca. Svećenik je išao za križem od postaje do postaje i započinjao i završavao pojedinu postaju. Nekada se preko blagoslova koji je uslijedio nakon križnog puta pjevao Smiluj mi se Bože, danas je sve to otpalo jer više ne dolazi ni jedan pjevač na blagoslov, a u selo je sve manje djece, a i ona koja jesu u selu su sve manje zainteresirana za pobožnost križnog puta- Žene postaju sve starije i teško im je dolaziti dva puta u crkvu.
U vrijeme korizme nema cvijeća na oltarima, niti sviraju orgulje (i onako ne sviraju jer nema orguljaša). Pjeva se posebna korizmena melodija. Pjeva se vjerovanje, Molitva vjernika se pjeva: „Bože, daj mir jedinstvo" a nakon podizanja se pjeva: Klanjamo se tebi Isukrste umjesto „Tvoju smrt" i preko pričesti se pjeva stara težačka : Isuse ufanje naše." A na 4. nedjelju korizme "Laetare" uzima se misnica ružičaste boje.
Duhovno blago Dola - mogućnosti - perspektive
•1. Stvarno stanje
- a) Dol je jedino mjesto na Braču (a možda i šire) s očuvanom tradicijom pučkog pjevanja. Pjevači postaju stariji pa prijeti opasnost nestajanja. Mnoge stvari se gube, jer se više ne pjevaju.
U globalizacijskim svjetskim procesima postoji mogućnost da se Dol profilira kao mjesto izvorne duhovne (pjevačke ) baštine. Skoro sasvim su se izgubile tradicionalne profane pjesme ( A. Gospodnetić Kralj ima zapisano preko 100 takvih pjesama).
- b) Sve više se cijeni, pa i traži, ovakvo pjevanje. Potreba modernog čovjeka da se vrati svom korijenju ovdje, na poseban način, pruža mogućnost ispunjenja .
Postoji određena zasićenost modernih muzičkih stilova. Ovakav stil pjevanja je vrlo rijedak i zato su mu vrata tržišta širom otvorena.
- c) Panadan ovom pjevanju je klapsko pjevanje. Izvorno klapsko pjevanje je, u biti, čisto profano pjevanje, a „pučko pjevanje" je, u biti, izvorno Crkveno pjevanje.
Zbog mnoštva klapa u Hrvatskoj i postavljanja sve većih pjevačkih zahtjeva vrlo je teško dohvatiti potrebnu kvalitetu pa se pišu posebni aranžmani , a to onda više nije pučko pjevanje i teško se probiti na tržištu.
- d) Pučko pjevanje se temelji, u prvom redu, na pjevanju „iz srca" ili srcem. U pučkom liturgijskom pjevanju pjevaju svi pa tako i oni „bez sluha" što pridonosi ljupskosti pjevanja.
A jer se pjeva iz srca (iz ljubavi i s ljubavlju) teško ga je i pjevati bez srca. I zato ovo pjevanje ne podliježe kriterijima zborskog ili klapskog pjevanja.
U turističkim programima treba reklamirati nedjeljnu misu s pučkim pjevanjem. /treba naglasiti da se ne može dolaziti nečedno odjeven niti s kućnim ljubimcima)
- 2. Običaji
Na žalost, u Dolu se sačuvalo vrlo malo originalnih običaja. To je posljedica sustavnog zatiranja od strane komunističkog režima. Jedan dio je nestao zbog raseljavanja sela, a jedan dio zbog zahtjeva modernog života. Uglavnom, svi običaji koji danas postoje su vezani uz obrede i liturgijske blagdane. Stoga bih u Dolu svrstao običaje u tri ciklusa.
- a) Božićni
- b) Vazmeni
- c) Ostali
a) Božićni običaji
Badnjak, Badnji don (badnjok) se uglavnom izgubio u obiteljima (ostalo je frigonje pršurot - koje nestaje zbog tempa modernog vremena i zaposlenosti žena - majki pa nemamo više klasičnu ženu - domaćicu). Ostao je jedino običaj da se pali oganj pred crkvom koji gori dosta dugo (već prema prikupljenim drvima- hrebima).
Običaj da se na Polnoćki pjeva „Jutarnja" (iako skraćena - ali su sačuvani napjevi i obred) i da se održava procesija sa Ditićem.. sve više dolazi u pitanje, jer nam djece (ministranata) nema. Za pravilno odvijanje obreda trebalo bi ih biti barem 8.
Pjevači bi trebali naučiti pjevati štenja i to bi svakom pjevaču trebala biti čast pjevati - svjestan da su tako činili njegovi pradjedovi u mnogo težim vremenima - i da on čuva, svojim pjevanjem, nešto što je jedinstveno. Trebaju biti svjesni tog kulturnog blaga. Ako se ovaj običaj izgubi, ne vjerujem u mogućnost obnavljanja.
U perspektivi nestašice svećenika ovo bi mogla biti izvanredna kombinacija sa župom Postira (kojoj će pripasti župa Dol zajedno sa Škripom i Splitskom) da se osigura „Polnoćka na starinski način" gdje bi se pozvalo i Postirane i ostale, koji bi željeli biti na ovakvoj polnoćki... što bi bio razlog da se makar Polnoćka održi u Dolu.
O božićnim danima se išlo kolendrati, to je profani običaj (kojega je komunizam posebno zabranjivao). Danas u Dolu dođu pjevači kod župnika i jedva je to nešto od onoga staroga. Trebalo bi ovo svakako čuvati.
Primjetio sam u jednom bračkom mjestu da su pokušali obnoviti kolendranje, ali melodiju su preuzeli od nekuda drugdje. To nije originalno bračko. I zato bi u Dolu trebalo sačuvati i običaj i melodiju, da bude autohtono.
Zanimljiv je i blagoslov vode na „Vodokršće", kojega smo, u skraćenom obliku, prenijeli na Novu godinu popodne u sklopu s misom.
Nekada je KANDALORA zaključivala božićni ciklus blagdana. Danas je Dol jedino mjesto na Braču koje je sačuvalo svoju fijeru na klasičan način. U jutro svečanom misom, svečanim obiteljskim ručkom (nekada nije smio u Dolu ostati netko na ulici da ga se ne bi pozvalo ) a navečer je slijedila zabva.
Zbog tempa i okolnosti života, prebacit ćemo Kandaloru na prvu subotu u mjesecu (Dolsko fijera) da ostane kao vrijedan vjersko socijalni spomenik budućim generacijama.
B) Vazmeni običaji
Svakako treba čuvati pjevanje „Didine" kako u vrijeme Došašća, tako na poseban način u korizmi. Nikako se u korizmi ne bi smejlo propustiti pjevanje „Isuse ufanje naše" (nekad su tu pjesmu pjevali težaci u korizmi, vraćajući se s polja). Jer bi se grupe vraćale sa svih strana pjevajući (a bili su umorni i gladni!) što je u Dolu davalo i stvaralo posebno raspoloženje,.
Svi običaji su vezani uz liturgijske obrede. Počet od Cvjetnice - blagoslov maslinovih grančica na Dolcu - procesija - pjevanje muke sve to spada u običaje Dola. Ovdje svakako spada i pjevanje „klanjamo se tebi" nakon podizanja, kroz cijelu korizmu i „Prosti moj Bože" preko pričesti.
Veliki Četvrtak - pravljenje Božjeg groba, ( uvijek treba tradicionalno) sa pjevanjem skraćenog Barabana. Šteta bi bilo da ovaj lijepi obred propadne, propadanjem obreda propadaju i melodije. Ovdje vrijedi isto što vrijedi i za pjevanje Božićne „Jutarnje"
S pastoralne strane, zajedno sa župom Postira, planski urediti da bi oni koji žele doživjeti Muku Gospdnju u Dolu to doživljavali na svoj način, sudjelujući u starim obredima. Svakako treba čuvati onu ljepotu i dostojanstvo obreda „Pokoponja"
Veliki petak
Jedinstvena je procesija na Mihov rot na Veliki Petak u 6 sati u jutro. Mislim da je to najnapornija procesija u Hrvatsko,j ali i sa posebnom kulturnom vrijednošću. Jer procesija obilazi 3 starohrvatske crkvice ( posebno sv. Mihovil sa svojim ulazom - kroz sarkofag i ostacima posvetnih križeva).. Pjevanje je vrlo interesantno naročito mijenjanje melodije na najtežim usponima...
Pokrenut je postupak da se ova procesija proglasi nematerijalnim spomenikom kulture RH. Svakako da povećani broj ljudi koji bi sudjelovali zbog povećanog zanimanja. No, nastat će problem križonoša, jer su mještani sve stariji (mlade pjevače se ne bi smjelo prebacivati za križonoše, pa će tu svakako u dogledno vrijeme biti biti potrebna pomoć kako općine Postira tako i župe.. Svakako treba ovu procesiju sačuvati i možda je polako ucjepljivati u liturgijski život župe Postira (koja će postati u skoroj budućnosti župski centar). Svakako treba zadržati i uvedeno druženje pred župnom kućom..
Liturgiju Muke i smrti Gospodinove treba sačuvati koliko god je moguće. Posebno onu procesiju nakon obreda, s vatrama oko crkve i svim pjevanjem. Jer je i ta procesija jedinstvena. Bilješka o pjevanju kao odnosu prema velikoj duhovnoj baštini o Božiću.
Svakako ovdje treba napomenuti procesije Tijelova i Srca Isusova..
c) Ostalo
U prvom redu bi trebalo probuditi zanimanje Brača na „Dolskega Isukrsta" organizirati hodočašća (posebno u korizmi) Isto tako i blagdan Srca Isusova.
Posebnost u Dolu su sprovodi - s obzirom na pretpostavljenu zabranu sprovoda na ovaj način, mislim da bi trebalo sačuvati sprovod i pjevanje (od Crkve do groblja - prijaviti kao dolsku posebnost).
Mislim da bi trebalo sve sprovode počimati iz crkve - jedan sat prije sprovoda donijeti mrtvo tijelo u crkvu - gdje bi se žalovalo. Tako bi ukućani bili oslobođeni velike gužve po kući, a svećeniku (neće ga uvijek biti na raspolaganju) manje vremena odnosi sprovod. 15 min. prije sprovoda mogli bi pjevači pjevati staru jutarnju za mrtve ili večernju,
Dol, mjesto kulturne baštine i prirodne ljepote!
•a) Kulturna baština
Dol ima jeinstveni položaj sa brojnim prirodnim i kulturnim ljepotama. Na prvo mjesto ću staviti područje svetog Petra, s prekrasnim položajem iznad Dola. Najstarije zvono na Braču.
Šteta što taj lokalitet nije iskorišten u kulturno turističke svrhe, ne samo za Postira nego i za Brač.
Dol ima mnogo interesantnosti koje bi turistima i te kako bile zanimljive. Intersantne uličice, dvorac Martinović, sve to može biti turistička ponuda.
Kulturno blago ( sve ono što posjeduje župa ) bilo bi interesantno izložiti. Treba postaviti mali župni muzej (bilo u zgradi škole ili preurediti „teze" u dvorištu župne kuće). Svakako bi trebalo iskoristiti mjesni dom pa tamo dovoditi turiste nakon obilaska i pokazati im film ili prezentaciju o Dolu..
•b) Prirodne zanimljivosti
Cijeli smještaj Dola je vrlo interesantan i zanimljiv: Špilje, „kuk sa rakinicom", potok od rakinice do „stivinjoka", kanjon kakavog vjerujem nema na Braču (samo ga treba urediti za pješačenje)
stivinjoci i okolni lokaliteti (koji su apsolutno neiskorišteni).
Tri mala izvora pitke vode: „Hlodno voda" „Kamenica" „Tunel".
Razne pšješačke staze!¨
Turističko valoriziranje i korištenje. Mogućnosti.
•1. Stanje
Danas ljudi dolaze u Dol u konobe, a da ogromna većina nije ni prošetala po mjestu, rijetki obiđu crkvu.
U Škrip dolaze autobusi, desetak tisuća posjetilaca, a Dol ima mnogo više za pokazati. Treba autobuse turističkih organizacija dovesti i u Dol.
U Postira dolaze brojni izletnički brodovi, ljudi lutaju po Postirima bez cilja. Te grupe usmjeriti i prema Dolu što bi bilo vrlo interesantno turistima (zato turistički vlak od Postira do Dola)
Kulturne priredbe koje su se u Dolu održavale privukle bi i nekoliko stotina ljudi.
• 2. Mogućnosti
• a) Redoviti koncerti pučkoga pjevanja.
Odrediti redovite termine, reklamirati. Čak i pojedinim grupama turista. EVENTUALNO ORGANIZIRATI FESTIVAL PUČKOG PJEVANJA.
- b) Vođenje pojedinih grupa po Dolu
što bi završilo bilo u mjesnom domu, bilo u budućem muzeju gdje bi se ponudila PP prezentacija s pjevanjem..u živo. Pokus je učinjen: za Nazorove dane, kada je oko 120 učitelja i profesora iz cijele HRVATSKE dobilo izvanredan dojam. Ovo bi se moglo organizirati u određene dane ili po dogovoru sa pojedinom agencijom.
• c) Pješačenje po putovima Dola
Dol ima vrlo interesantne i lijepe pješačke staze, bogate prekrasnim vidicima. Sve to popratiti s upoznavanjem aromatskog bilja, poljoprivrede.. U modernom svijetu (turistički razvijenim zemljama) su takve šetnje na cijeni. Spojene sa malom, besplatnom okrjepom (osvježavajuće piće na nekim punktovima) i završetkom sa običnim seoskim ručkom (vrlo jeftinim, a ukusnim: pašta na pomidore, manistra na kumpire- frigana ili pečena srdela, minćun uz čašu vina) dalo bi izvanredne rezultate.
- d) Dani otvorenih vrata konoba - gdje bi se nudili domaći proizvodi, vino ulje, rakija, domaći likeri (travarica, orahovica) friški krušćići sa srdalema, pršurate.. jasno sve se naplaćuje ..
Dolska posebnost : LJETNA BOŽIĆNA PRIČA (gdje bi se koristile spilje za postavljanje pojedinih scena.. Naviještenje, rođenje, poklon kraljeva .. na pojedinim mjestima bi se prezentirali stari zanati.. a putem bi susretali stado ovaca, natovarenog magarca, mazgu šumom, drvima mijesima,., na sv. Petru bi bili pučki pjevači, oko ognja malo maskirani i pjevali kako duhovne, tako i profane stare pjesme.. još na nekom mjestu (npr. dvor pred Martinovića kućom) bi mogla biti neka klapa ili zbor, u crkvi bi se kroz to vrijeme vrtila projekcija „Dolske polnoćke..". Ponudilo bi se vino iz miha... Gosti bi šetali Dolom određenom stazom i mislim da bi se dobila atrakcija koja bi mogla vrlo brzo postati atrakcijom (jer se na Braču ništa sličnoga ne događa ... možda bi mogle biti nešto kao „Passionspiele" u njemačkom govornom području). Jasno da ovaj projekt Dol sam ne može ostvariti. Stoga bi ovo trebala preuzeti općina.,
Svakako ovo su moja viđenja, a ekonomsku stranu mislim da nije teško računati. Ako bi godišnje posjetilo SAMO 5000 ljudi (što je vrlo lako postići) direktni financijski efekt je jasan, a indirektni...
Treba razmisliti način kako naplatiti parkiranje gostima koji redovito posjećuju Dol (konobe!). Teren je (barem ono uz cestu) uglavnom vlasništvo župe.
O svemu ovome bi se dalo dogovoriti i obogatiti prijedlog što bi doprinijelo čuvanju religiozne kulturne baštine Dola, a time i donijelo popriličnu materijalnu dobit.
Sastavio: Don Ivica Matulić, župnik