Akademija za psihoterapiju i dušobrižništvo je održala savjetovanje u Marburgu - Pojmovi krivnje i grijeha su, u velikoj mjeri, nestali iz dušobrižništva.
Marburg (kath.net / ideja)
Pojmovi krivnje i grijeha uglavnom su nestali iz dušobrižništva. Na to je podsjetio rektor Albrecht-Bengel-Hauses u Tübingenu, Rolf Sons, 25. rujna na godišnjem sastanku Akademije za psihoterapiju i dušobrižništvo u Marburgu. Jedan od razloga za to, on vidi u promijenjenom poimanju krivnje i grijeha. Krivnja se, u pastoralu, često spominje prikriveno, kao na primjer u formulaciji „stvar je naopako krenula". Također, moderni čovjek sebe ne shvaća kao grešnika prema Bogu, nego prema samome sebi. On griješi protiv svoga zdravlja, svoga životnog očekivanja ili protiv svoga ugleda. Kao što reče Sons, pred ravno 180 stručnjaka, kršćansko dušobrižništvo je obvezno, prema Evanđelju, tematizirati krivnju i grijeh u njihovom vlastitom značenju i prenositi poruku o milosrdnom Bogu, opravdanju i oproštenju. Gdje pastoral to ispušta, čini sebe krivim.
Prema medicinskom direktoru klinike Hohe Mark, prof Arnd Barocka (Oberurselu), religija i znanost se nalaze u nekakvom konkurentskom odnosu. Postoji „duhovna bitka između pogleda na svijet." Ovisno o pogledu na svijet, dolazimo do različitih interpretacija bolesti. Na primjer, ako kršćanin razvije depresiju, onda postoje tri načina promatranja: 1.Vjerojatnost da čovjek u svom životu pretrpi depresiju je do pet posto. Dakle, nije iznenađujuće da ponekad pogodi i kršćane. 2. Religija ima zdrave i nezdrave elemente. Posebno kruta, kontrolirajuća obitelji, ili crkvena zajednica može uzrokovati depresiju. 3.Neki proglašavaju kršćanstvo, kao takvo, morbidnim. Prema ovom gledištu bolest proizlazi iz strogih moralnih učenja kršćanstva o grijehu i nekontroliranog osjećaja krivnje i straha.
Religiozni ljudi su sretniji
Prema Barocku postoji, u istraživanjima sada, međutim, protu-pokret. Prema tim istraživanjima religiozni ljudi općenito pokazuju veće životno zadovoljstvo. Depresija, samoubojstvo, strah, droge i zloupotreba alkohola ipak su, među kršćanima, manje izraženi. Stoga je korisno ako se psihoterapija također koristi kršćanskim načelima, kao što su pokajanje, zadovoljština, praštanje i pomirenje. Akademija za psihoterapiju i dušobrižništvo, sa sjedištem u Frankenbergu, u sjevernom Hessenu, postoji već deset godina i broji 700 članova. Ona želi pomoći da se stručnjaci iz obje discipline izmjenjuju te će vam pomoći u potrazi za boljim savjetima. Predsjednik je psihoterapeut Martin Grabe. On je glavni liječnik u klinici Hohe Mark (Oberursel, u blizini Frankfurt am Main).