Pastirsko pismo četvorice biskupa „starog Tirola" za nedjelju Srca Isusova, na uspomenu 200. godišnjice tirolske bitke za slobodu 1809.

 

Innsbruck (kath.net/eds/pdi/) „Postoji tihi pritisak da se religiozno potisne iz javnog života, kao da je smiješno ili znači prihvaćati zastarjelo.  Postoji  netolerancija sa laicističke strane, koja koristi prisutnost drugih religija kao izliku da se izbace vjerski običaji, ili odgovarajući simboli i slavlja iz škola i dječjih vrtića. Pismo dijecezanskih biskupa „starog Tirola", Aloisa Kothgassera - nadbiskupa Salzburga, Manfreda Scheuera, biskupa Innsbrucka, Karla Golsera biskupa Bozen-Brixena  i Luigija Bressana biskupa Trienta, o tirolskoj 200. godišnjici bitke za slobodu,  zajednička poslanica. Ovo je prvo zajedničko pismo ovih biskupa.

 

U utorak je pismo prezentirano. Po uključivanju u živo, su na konferenciji koja se održala u Bozenu,  sudjelovali nadpastiri  Salzburga i Innsbrucka . Pastirsko pismo za nedjelju Srca Isusova (21.lipnja) bilo je prigoda da se spomene tirolski događaj iz1809.g.

 

Pod vodstvom Andreasa Hofera 1809.g.  tirolske snage za slobodu tri puta su pobijedile Napoleonovu vojsku. Tirol je 1805. pao pod vlast Napoleona i s njim povezane Bajerske., U Tirolu proveli određene religiozne reforme prema odredbama cara Josipa II. i prosvjetiteljstva. Tako su bile zabranjene polnoćke, procesije, hodočašća, kao i molitva krunice. Nakon jedne pobjede, Andreas Hofer je bio izdan, uhapšen, zatvoren i konačno, od jednog francuskog vojnog suda, 1810. osuđen na smrt strijeljanjem.

 

Za dolazeću nedjelju Srca Isusova (21. lipnja)  bit će u cijelom Tirolu svečana bogoslužja, procesije u čast presvetog Srca Isusova. A ova svečanost nas podsjeća na 1796. kada je cijeli Tirol bio posvećen Srcu Isusovu pred nadolazećim ratnim strahotama.  Tada učinjeni zavjet Srcu Isusovu, obnavlja se svake godine. Nakon pobjede 1809. godine na Bergiselu, u Insbrucku, moglo se ponovno slaviti s procesijom koju su prije bili zabranili bajerski osvajači.

 

U Bozenu će biti velika svečanost Srca Isusova na nedjelju Srca Isusova, na njoj će sudjelovati sva četiri biskupa kao i politički predstavnici svih tirolskih zemalja.

 

Pravilno shvaćanje slobode

 

Pismo četvorice biskupa se bavi, s obzirom na događaje 1809. godine i štovanje Srca Isusova pitanjima o slobodi i domovini. Biskupi izričito naglašavaju  potrebu „ispravnog shvaćanja slobode". Ona ne može postojati „ako se stalno otvara svim mogućnostima",  nego mora biti spremna „ostvariti se u smislenom djelovanju i odlučiti se za vezu. Konačno, sloboda mora biti  usmjerena prema ljubavi prema Bogu, ljudima i stvorenju.

 

Dokumentiramo, u cjelovitosti, pastirsko pismo četvorice biskupa

„I gledat će onoga koga su proboli: (Iv 19,37)

Dragi vjernici biskupija starog Tirola!

 

Blagdan Srca Isusova

 

U Tirolu su, pred najezdom rata koji se širio pod Napoleonovim trupama, u Bozenu učinili svečani zavjet što odigralo u Bozenskoj župnoj crkvi (koja je tada pripadala biskupiji Trient) 3. lipnja 1796. I dobro je, i ispravno da mi vjernici, nastavljamo ono što su učinili naši preci. Želimo se zavjetovati da ćemo biti vjerni ljubavi Božjoj koja nam se ukazuje u  Srcu Isusovu.

Evanđelje predviđeno za blagdan Srca Isusova završava, na početku citiranom, rečenicom: „Gledat će onoga koga su proboli." (Iv 19,37) „U njegovoj smrti na križu, događa se Božje davanje samoga sebe da bi ljude iznova podigao i spasio - Ljubav u njezinom najradikalnijem obliku. (Papa Benedikt XVI; Bog je ljubav, 12).

Srce spašava tako što se otvara, tako što se predaje i daruje. Tako u srcu Isusovom pred nama stoji središte kršćanstva. I to srce poziva naše srce. Poziva nas da mu se otvorimo, da ga ljubimo,  njemu se darujemo, a u njemu i po njemu i našem Bogu, da u njemu nađemo puninu života i ljubavi.

 

Pravilno shvaćanje slobode

Događaje iz 1809. možemo tumačiti u znaku slobode, kao pokušaj postizanja političke slobode od Francuza i s njima povezanih Bayeraca, ali i kao protest protiv prosvjetiteljskog ugnjetavanja  i zatiranja omiljelih vjerskih običaja. Na ovoj pozadini možemo se pitati što bi sloboda mogla značiti u 21. stoljeću.

 

Sloboda se ne sastoji u tome da bi ljudi mogli činiti ili ne činiti što i kako hoće.  Sloboda jednoga čovjeka je ograničena slobodom i pravima drugoga čovjeka. Sloboda je uvijek povezana s pitanjem ljudskog života. Kako može ljudski život uspjeti? Kako može čovjek postići svoju sreću? Hoćemo li biti sretni ako možemo živjeti i iživljavati se, ako sebi možemo puno dopustiti? Zar nas sve više i više ne pritišće konzum - potrošnja? Da li je takva sloboda doista vrijedna napora?

 

Sloboda se ne može sastojati u tome da neprestano budemo otvoreni svim mogućnostima, nego treba biti spreman ispunjati se u  djelovanjima punim smisla i odlučivati se za veze. Konačno, sloboda je usmjerena i na ljubav: odgovor na ljubav Božju kojom nas Bog ljubi, prije nego mi njega, na odnose u ljubavi prema ljudima i konačno na pravu i dobru ljubav prema samome sebi po kojoj razvijamo naše sposobnosti, na čuvanje stvorenja i okoliša u kojem smo postavljeni i za koga snosimo odgovornost.

 

 

Vjerska sloboda

Iz gore rečenog trebamo se pitati - kako stoji s našom vjerskom slobodom pa i s političkom slobodom u našoj zemlji.  Naš ustav jasno garantira slobodno izvršavanje (življenje) vjere.

 

To ne znači da je sve u najboljem redu. Postoji neprestani pritisak da se potisne religiozno iz javnoga života, bilo da se ono izruguje kao smiješno ili zastarjelo. Postoji netolerancija sa laicističke strane koja često koristi, kao izgovor, prisutnost drugih religija da bi vjerske običaje, odgovarajuće simbole ili slavlja izbacili iz dječjih vrtića ili slavlja.

 

Priznanje vjerskih sloboda kao temeljnog prava svakog čovjeka traži da dopustimo življenje drugih religija i za to stvara preduvjete - da se poštuju svačije potrebe - ukoliko su u skladu s pravnom državom. Vjerska sloboda znači da se Crkvi  priznaje pravo da se zauzima za dobro svih osoba: nerođene djece, ljudi s invaliditetom, bolesnih, onih koji su potrebni njege.

 

Politička sloboda

Što se tiče političke slobode, ona se ne može svesti samo na pripadnost nekoj državi. Treba uzeti u obzir kompletnu situaciju 21. stoljeća - brižno nastojanje europskih naroda oko zajedničkog napretka, uklanjanje pojedinih barijera, kao i ekonomski globalizirani svijet, koji je sada ušao u krizu, tako da se  sve više otvaraju škare između onih koji imaju sve manje (a u većini su) i onih kojin imaju sve više (u manjini su), kako na cijelom svijetu, tako i u našim razvijenim zemljama. Politika stoji u službi socijalne pravde, mira i izgradnje  dobrog životnog prostora za iduće generacije.

 

Srce Isusovo, domovina i mir

Pogledajmo  još jednom na Srce Isusovo, prema kojemu Tirolci imaju, zbog povijesnih razloga, poseban odnos. U Srcu Isusovu, objavljena Božja ljubav traži od nas neprestano obraćanje k predanoj Ljubavi Božjoj. „Učini srce naše, po srcu svome..", molimo u litanijama Srca Isusova.

 

Trebamo uvijek biti svjesni da svetkovanje srca Isusova nije naša privilegija, nego ga se slavi u svim narodima i jezicima. I drugi narodi njeguju duge tradicije poštovanja Srca Isusova.

 

Pojam „domovina" je vrlo važan. Domovina je vezana sa identitetom i kulturom i ulazi duboko u svijet naših osjećaja. U našem otvorenom svijetu taj pojam podliježe nekakvoj promjeni, i već prema starosti ima  različito značenje. Trebamo dopustiti da se kod nas ljudi drugih jezika i kultura osjećaju kao kod kuće, trebamo im biti zahvalni da se žele zauzimati za  našu domovinu.

 

Kao kršćani znamo da je naša prava domovina na nebesima (usp Fil 3,20; Heb 11,14) gdje ćemo ući u ljubav Božju. Odatle i naša zemaljska domovina - i sve zemaljske stvarnosti imaju  predzadnju vrijednost. Zato je potrebno da se zauzeto brinemo za budućnost naše domovine, tako da generacijama iza sebe ostavimo ugodan prostor života. To traži i zauzimanje za mir i čuvanje okoliša. Mir je djelo pravde, plod ljubavi, kako nas je to učio II. vatikanski koncil. (Gaudium et spes, 78)

 

Konačno, Krist je naš mir (usp 2,14), jer on je po svojoj ljubavi koja se predaje uklonio sve zapreke neprijateljstva i u svojoj osobi otvorio mogućnost da budemo novi ljudi. Sve je stvoreno po Kristu i u njemu, sve će se u njemu jednom obnoviti i sakupiti da konačno Bog bude sve  u svima i da sve uđe u  vječnu Božju ljubav.

 

U tom smislu molimo za vas i blagoslivljamo vas

Biskupi starog Tirola:

 

Nadbiskup Alois Kothgasser, Salzburg

Nadbiskup Luigi Bressan, Trient

Biskup Manfred Scheuer, Innsbruck

Biskup Karl Golser, Bozen-Brixen