Godina vjere već teče!

Msgr.dr Peter Steinitz *

Munster 14. listopad 2012. ( ZENIT.org ). - "Dobri Učitelju, što mi je činiti da baštinim život vječni", upita netko Isusa  i na ovom pitanju mu možemo  samo čestitati. Tko danas pita kako se može baštiniti život vječni? Ponekad stvarno imam dojam da to više nikoga ne zanima. Čovjek se danas zanima za tisuću stvari, ali za onu najvažniju, ne.

Čini se da je Sveti Otac, s vremena na vrijeme, sam na prostranoj livadi. Upravo  je otvorio Godinu vjere. U svojoj kratkoj analizi trenutne situacije, Papine riječi zvuče gotovo pesimistički:

"U ovim desetljećima je napredovalo duhovno pustošenje. Što je život, svijet bez Boga, moglo se vidjeti prije koncila u pojedinim tragičnim slučajevima, a danas to vidimo, na žalost, na svakom koraku oko nas. To je praznina koja se proširila. "

No, sada ne trebamo upasti u malodušje, a s druge strane nije nikakvo rješenje nuditi „kršćanstvo light" ili što kao što se susreće kod mnogih  tendencija „wellness Crkve".  Nakon što i dalje postoji crkveni porez, sa svim prednostima i nedostacima ne smijemo se zadovoljiti činjenicom da Crkva još uvijek organizacijski dobro radi. Više nego ikada, sada  je izazov, kršćane ponovo vratiti vjeri. Naravno, kršćane, a ne samo one koji su daleko od Crkve.

Gdje to šepa kod kršćana?

Bez nakane iznositi relevantne statističke podatke, dovoljan je kratak pogled na mlade: Prema jednoj studiji, gotovo tri četvrtine mladih katolika  ne žele imati nikakvu vezu sa „njihovom crkvom" Oni je doživljavaju kao  „rezervat za one koji su kratki". Ona im ne donosi ništa, a ima  i „lošu sliku", rekao je profesor Michael N. Ebertz na katoličkom sveučilištu u Freiburgu.

Mladi ljudi, naravno, imaju prednost, jer oni nisu određeni  za sva vremena. Oni mogu, relativno brzo, promijeniti svoje mišljenje kad im se  uvjerljivo govori  o nekim stvarima. Riječ "nova evangelizacija", koju je koristio već blaženi Ivan Pavo II.  kod njih nailazi na dobar prijem. Promislite, u ovom kontekstu, na entuzijazam kojeg pokreće Svjetski dan mladih.

U ovom trenutku, treba  progovoriti u savjesti  odgovornih:  roditeljima  i nastavnicima. Zašto  dalje ne prenose vjeru na mlađe generacije?  Na ovo jednostavno pitanje nema  tako jednostavnog odgovora. Oni spadaju u ranjenu generaciju šezdeset osmih godina. U njihovoj mladosti, mnogo toga je slomljeno. Čak i u Crkvi su neki neprosvijetljeni umovi mislili da je koncil donio preokret svih vrijednosti.  Kako često se u ono vrijeme govorilo o „duhu koncila", a da taj koncil nije imao ništa zajedničkog s onim što se tada govorilo.  O tome kaže narodna mudrost: „Može se tući po nitima, ali ne pedeset godina na istom mjestu.

Drugi vatikanski koncil je započeo 11. listopada 1962. Točno pedeset godina kasnije, papa Benedikt XVI, koji je kao mladi teolog Joseph Ratzinger značajno sudjelovao u radu koncila, saziva  Godinu vjere. On jasno kaže da neporeciva „duhovna pustoš" nije nastala zbog koncila, već  unatoč koncila. Sada moramo otkriti uzroke ove devastacije, a prije svega protiv nje se boriti i to sredstvima koje je dao koncil. Sada se mora jasno i otvoreno govoriti o ovoj gorkoj situaciji, prije svega biskupima. Predugo se  pokorno ponašalo prema duhu vremena.

Sada bi bilo vrijeme da se  cijela masa zakopanih istina nauke i morala snažno naglasi, ali i pokažu sve moguće posljedice. Tko god želi, može sve pročitati u Katekizmu Katoličke Crkve - predstavljen je točno prije dvadeset godina - još jedna obljetnica. Ali vjerojatno treba i ostalo  učiniti.

U prispodobi o bogatašu Abraham kaže da otpali ne trebaju čudo, jer „ imaju Mojsija i proroka" (usp. Lk 16,19 i dalje), znači da oni mogu čitati o njima u Svetom pismu ako žele znati istinu. No, tada kao i sada, čini se da nije dovoljno. Stoga se mora učiniti nešto dodatno da bi kršćani bili budni. Papa Benedikt neumorno radi, ali on ne može sve sam učiniti. Tako veliku priliku kao što je godina vjere, Crkva u Njemačkoj ne bi smjela propustiti.

Zajedno molimo Duha Svetoga da se učini ono što je potrebno, a ne samo govori. Tada će se dogoditi ono što je Sveti Otac najavio:

"No, samo iz iskustva pustinje ovdje, od ove praznine možemo ponovno otkriti radost koja se nalazi u uvjerenju da vjera ima vitalno značaj za ljudsko biće."

Molimo Mariju, majku vjernika  za njezin zagovor, da "Godina vjere" napokon, u općoj svijesti kršćana, izvede toliko potrebnu vitalnu obnovu o kojoj govori Sveti Otac.